HRAST (Quercus ssp.)

       U našoj zemlji raste više vrsta hrasta, a najpoznatiji su hrast lužnjak (Quercus robur; Q. pedunculata) i kitnjak. (Quercus petraea / Q. sessiliflora/).
       FAMILIJA: Fagaceae.
       LJEKARNIČKI NAZIV: Cortex quercus
       OSTALI NAZIVI: za lužnjak: dub, dubovina, hrast lužnik, lužni hrast, rani hrast.za kitnjak: ljutik, beljik, brdnik, belj, srč.
                   Od ostalih vrsta hrastova, neke najpoznatije: cer (Q. cerris), sladun (Q. frainetto), medunac (Q. pubescens), makedonski hrast (Q. trojana), crnika (Q. ilex), komorovac (Q. coccifera), i drugo.
       OPIS: Hrast je vrlo rasprostranjen kod nas. Svi hrastovi daju plodove – žireve - zanimljive za prehranu i liječenje mnogih životinja , ali i ljudi.
         SASTAV: Žir je hrana energetski bogata tvarima koje organizam lako prihvaća. Sadrži oko 35% škroba, osam posto šećera, do 4% bjelančevina, trijeslovine i drugih tvari. Okus mu je trpak i gorak, što životinjama ne smeta. Manje je poznato da je žir bio hrana čovjeku od najdavnijih vremena, a negdje je to i sada. 
         BRANJE: žir za jelo može se pokupiti u jesen, ali i kasnije. Što kasnije prije nicanja, to će biti manje neprijatnog okusa.
         DJELOVANJE: u literaturi se najviše za liječenje spominje hrast lužnjak. U pučkoj i znanstvenoj medicini primjenjuju se dvije vrste hrasta – lužnjak i kitnjak. Ljekoviti dijelovi su kora i plod i mladi list. Kora se sabire od svibnja do lipnja a plod ujesen – rujan-listopad. Valja napomenuti da mlada i svježa hrastova kora sadrži više ljekovitih tvari od stare, pa nju treba sakupljati i sušiti.
                   Za unutrašnju uporabu koristi se u obliku čaja – kod upale crijevne i želučane sluznice te crijevnog katara. Ne preporučuje se kod živčanih crijevnih tegoba!
                   Hrastova kora ( Cortex Quercus) je star i dobar lijek. U kori ima mnogo tanina (treslovine), koji djeluje na upaljenu kožu time što je steže. Hrastova se kora najuspješnije primjenjuje kod kožnih oboljenja, koja akutno vlaže. To je ustvari uvijek potpuno svježe upalno stanje za koje vrijedi načelo: vlažno na vlažno. Dakle, na takvu kožu ne smijemo stavljati prašak, ni mazati mast ili kremu, nego jedino upotrijebiti vlažan zavoj. Zavoj stavljamo sve dok vlaženje ne prestane i akutna upala ne smiri. Tek onda možemo oprezno prijeći na kreme a još kasnije i na masti. Upravo za takve obloge najprimjerenija je hrastova kora, ona iznenađujuće brzo suši, uglavnom nakon 2-3 dana. Potrebno je ipak obloge primjenjivati pravilno i voditi računa da vlažni oblozi budu potpuno ovlaš stavljeni i treba ih više puta mijenjati, čim se počnu sušiti.
                   Pogrešno je vlažan oblog pokriti nepropusnom tkaninom, jer time stvaramo vlažnu komoru koja ne hladi nego grije i pogoršava upalu. na donju stranu staviti nepropusno platno da se jastuk ili plahta ne smoče.
                   Hrastova kora može koristiti i kod akutne upale spojnice oka, i u ovom slučaju u prvom akutnom stadiju pomažu vlažni oblozi više nego kapi i masti za oči.
       NEŽELJENA DJELOVANJA: