ALERGIJA NA SUNCE

     Od alergije na sunce ili foto-dermatoze pati 10 do 20% ljudi, a alergija se 10 puta češće javlja  kod žena i osoba svijetle puti. Premda alergija na sunce ne bira, već pogađa ljude svih vrsta kože, alergijska reakcija se javlja samo kod ljudi koji su skloni alergijama. Novija istraživanja su čak pokazala da je oko 50% alergija na sunce nasljedno.

       Sunčevo zračenje se može podijeliti na vidljivo svjetlo, toplinsko ili infracrveno zračenje i ultravioletno ili UV zračenje. Vidljivo svjetlo i toplinsko zračenje stvaraju osjećaj ugode i topline, dok posljedice izlaganja UV zrakama nisu uvijek samo tamnija put. UV zrake mogu uzrokovati razna oštećenja kože: od bezazlenih sunčevih opeklina pa sve do raka kože. Posljedica izlaganja kože suncu mogu biti i alergijske reakcije.

       Primarna preosjetljivost kože na UV zrake
                         Primarna preosjetljivost kože na UV zrake najčešća je alergija na sunce. Javlja se kod više od 10% osoba alergičnih na sunce, počinje sa sezonom sunca i isključivo je posljedica izlaganja kože suncu. Često se javlja već u proljeće i rano ljeto, a kod jako osjetljivih i na sunce nenaviklih osoba alergijske reakcije se javljaju čak i kasnije.

                   U više od 75% slučajeva alergiju uzrokuje preosjetljivost kože na UV-A zrake, a rjeđe preosjetljivost na UV-B zrake ili vidljivo svjetlo. Budući da UV-B zrake uglavnom uzrokuju oštećenja na površini kože, nazivaju se i zrakama opeklina.

                   Za razliku od njih, UV-A zrake prodiru u dublje slojeve kože i uzrokuju nastajanje slobodnih radikala. Posljedica su genetske promjene i oštećenja stanica kože, što oslabljuje imunološki sustav kože i kod nekih ljudi uzrokuje alergijske reakcije. Zbog toga su alergije na sunce prave alergije, jer u njihov je nastanak uključen imunološki sustav.

                         Simptomi: jaki svrbež, osip, crvenilo, mjehurići, pristići, vlaženje ili Ijuštenje kože samo su neki od simptoma alergije na sunce. Kožne promjene najčešće se javljaju na dijelovima tijela koji su izloženi suncu i koji još nisu navikli na sunce, kao što su primjerice dekolte, vrat, ramena, gornji dio ruku pa čak i lice.
                   Alergija se kod svih ljudi ne javlja na istom dijelu tijela, ali se kod osoba alergičnih na sunce simptomi svake godine javljaju na istom mjestu. Karakteristično za foto-dermatozu je da se simptomi javljaju već nakon nekoliko sati izlaganja suncu, premda se mogu javiti i nakon nekoliko dana.

     Sekundarne preosjetljivost kože na UV zrake
                         Alergija na sunce nije uvijek uzrokovana samo preosjetljivošću kože na UV zrake. Uzrok alergijske reakcije na sunce mogu biti i sredstva za sunčanje, kozmetički preparati za njegu tijela pa čak i neki lijekovi. Sve to može kožu učiniti vrlo osjetljivom na sunce te u kombinaciji sa sunčevim zrakama izazvati alergijske reakcije kože, a one uglavnom nestaju kad se odbace sredstva koja su ih uzrokovala..

                         Mallorca-akne su najčešća sekundarna foto-dermatoza. Od nje pati oko 5% osoba alergičnih na sunce, a najčešće žene, posebno one s masnom kožom i one koje se jako mažu kremama.
                   Mallorca-akne su aknama nalik pristići i mjehurići koji nastaju kao posljedica djelovanja sunca na masnoću kože ili masne tvari nanesene na kožu. Najčešće su to masne tvari u kremama za sunčanje i losionima za tijelo, koje u kombinaciji s UV-A zrakama uzrokuju alergijsku reakciju kože.
                   Osobe koje pate od Mallorca-akni trebaju se odmah i potpuno odreći sunca te odbaciti sredstva za sunčanje i njegu tijela koja sadrže masnoće. Kad kožne tegobe nestanu, isprobati treba nemasna sredstva za sunčanje s vrlo visokim UV-A zaštitnim faktorom. To su najčešće gelovi koji ne sadrže ni masnoće ni emulgatore.

 KAKO SPRIJEČITI ALERGIJU NA SUNCE

• Kožu postepeno izlagati suncu - kod preosjetljivosti kože na sunce, kožu treba postepeno izlagati suncu kako bi se navikla na sunčeve zrake. Na prve znakove alergije treba se odmah maknuti sa sunca.
• Kožu odjećom zaštititi od sunca - kod težih oblika preosjetljivosti na UV zrake često ne pomaže ni postepeno izlaganje kože suncu. Tada je potrebno glavu i tijelo odjećom zaštititi od sunca ili čak potpuno izbjegavati sunce i boraviti u hladu. Kod jako osjetljive kože prejako može biti čak i za oko 20% slabije djelovanje sunčevih zraka u sjeni. Za razliku od UV-B zraka, UV-A zrake prolaze i kroz staklo. Zbog toga se, primjerice, za vrijeme vožnje u automobilu ne mogu dobiti opekline, ali se zato može javiti alergija na sunce.
• Izbjegavati jako podnevno sunce - iako UV-A zrake djeluju na kožu od samog svitanja, izbjegavati treba jako podnevno sunce. Jer, od 11 do 15 sati najjače je UV-B zračenje koje sprječava djelovanje obrambenog sustava kože.
• Koristiti vrlo visoki UV-A zaštitni faktor - dermatoze uzrokovane UV-B zračenjem mogu se spriječiti pomoću krema za sunčanje, jer većina krema za sunčanje štiti od UV-B sunčevih zraka. Međutim, većina krema za sunčanje ne štiti ili samo djelomično štiti od UV-A zračenja, pa se alergijske reakcije javljaju unatoč zaštitnoj kremi. Zbog toga je veoma važno da krema za sunčanje ima vrlo visoki UV-A zaštitni faktor.
• Krema za sunčanje treba sadržavati i dodatne antioksidante koji neutraliziraju slobodne radikale, štite imunološki sustav kože i sprječavaju alergijske reakcije. Posebno je učinkovita krema za sunčanje koja sadrži vitamine A, B i E.

     PREHRANA KAO ZAŠTITA OD SUNCA
                         Pravilnom prehranom može se ublažiti, pa čak i spriječiti alergija na sunce.
                   Neke hranjive tvari imaju snažna antioksidantska i antihistaminska svojstva i iznutra štite kožu od alergijskih reakcija. Poznati neutralizatori histamina su betakaroten (provitamin A), vitamini C i E, vitamin B kompleks te cink i kalcij.

•  Betakaroten
              Betakaroten je jedan od biljnih pi­gmenata koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Osim stoje snažan antioksidant, betakaroten jača imunološki sustav kože i štiti od štetnog djelovanja sunčevih zraka. Osim toga, betakaroten koži daje zdrav izgled, poboljšava regeneraciju kože i potiče prirodno tamnjenje kože iznutra. Namirnice koje sadrže visoki udio betakarotena su primjerice mrkva, slatki krumpir, bundeva, zeleno lisnato povrće te voće i povrće žute boje. Budući da se betakaroten krvotokom odlaže u vanjski sloj kože, od prevelike količine koža može požutiti.
• Vitamin C
              Među najbolje prirodne izvore vitamina C spadaju svježi agrumi, paprika, brokula, prokulica, kupus, peršin, šipak i kivi. Pritom je važno znati daje prirodni vitamin C u voću i povrću veoma nestabilan, pa se brzo razgrađuje ne samo kuhanjem već i Ijuštenjem voća i povrća.
• Vitamin E
              Među najbolje prirodne izvore vitamina E spadaju biljna ulja, posebno maslinovo ulje, sirove pšenične klice i ulje od pšeničnih klica, soja, integralne žitarice i zeleno lisnato povrće. Osim što djeluje kao antioksidans i antihistamin, vitamin E pospješuje stanično disanje i elastičnost kože.
• B kompleks
              B kompleks B kompleks je skupina B vitamina topivih u vodi, koji se zajedno pojavljuju u mnogim namirnicama biljnog i životinjskog porijekla. Među najbolje prirodne izvore spadaju pivski kvasac, sirove pšenične klice i smeđa riža. Pivski kvasac treba isprva uzimati svaki dan u vrlo maloj količini, a zatim, kad se tijelo navikne na njega, treba postupno povećavati dozu. U obliku tableta, pahuljica ili praška, pivski kvasac se može nabaviti u trgovinamazdravom hranom i u ljekarnama.
• Cink
              Cink je važan element u tragovima koji sprječava proizvodnju histamina, jača imunološki sustav kože i poboljšava kožu. Koristan je i kao prevencija i u liječenju alergija, zbog čega se upotrebljava i kao sastojak nekih krema za kožu. Među najbolje prirodne izvore tog minerala spadaju sirove kamenice i druge školjke, sirove pšenične klice, pivski kvasac, sjemenke bundeva, žumanjak i mahunarke.
•  Kalcij
              Kalcij je, uz cink, važan element koji štiti i pomaže kod alergija, a posebno kod alergija na sunce. Među najbolje prirodne izvore kalcija spadaju mlijeko i mliječni proizvodi, uključujući sve sireve, soja i tofu, smokve i suhe šljive te zeleno povrće, posebno brokula, kelj i kupus.Budući da apsorpcija cinka i kalcija u tijelu nije uvijek optimalna, njihova nadopuna se može nabaviti u trgovinama zdravom hranom i u ljekarnama.

KAKO LIJEČITI ALERGIJU NA SUNCE?
                         Kožne promjene uzrokovane alergijom na sunce tretiraju se na isti način kao i sunčane opekline. Čak i ako se ništa ne poduzme, kožne tegobe uglavnom nestaju same od sebe već za nekoliko dana.

                   Biljni melem “VITAMEL^® univerzal” njeguje, obnavlja i poboljšava opće stanje i izgled kože nakon dugotrajne izloženosti sunčevim zrakama, te sprječava ljuštenje kože. Prije sunčanja služi kao zaštita, te stvara zaštitni sloj na koži, sprječavajući pojavu sunčanih alergija. Kod opekotina umiruje crvenilo i iritacije, trenutno uklanja bol, te smanjuje napetost kože i pospješuje brži oporavak kože, a kod svježih opekotina uklanja ožiljke.