OPG ČORIĆ
MIBPG.000177478

Krčić 4
10291 Prigorje Brdovečko

01/33-97-658

098/98-199-48

092/170-18-38

 

Bazga

 

        BAZGA - ( Sambucus nigra L) - crna bazga)

       LJEKARNIČKI NAZIV: Flores Sambuci
         OSTALI NAZIVI: crna bazga, crna zova, zovika, baz, baza, obzovina, bezeg .
    
  OPIS:       Bazga je listopadni grm ili nisko drvo koje u povoljnim prilikama dosegne visinu od približno 8 metara i promjer oko 50 cm, sa zaobljenom, jajolikom do tanjurastom krošnjom.
                     Na starijim primjercima kora je sivosmeđa sa uzdužno ispucalim plutom, mlade grančice imaju sivosmeđu do sivozelenu koru, sa jako uočljivim okruglastim i bradavičastim lenticelama.
                     Korijen je jako razvijen i uglavnom površinski.
                     Listovi su neparno perasti (5-7), odozgora tamnozeleni, odozdol svjetliji dlakavi listići koji su na dugačkoj i zajedničkoj , s gornje strane užlijebljenoj peteljci. Vršni listić je obično i najveći.
                     Cvjetovi su u štitastoj cvasti, cvate u svibnju i lipnju, pojedini cvjetovi su peterodijelni, imaju nisku podraslu plodnicu, jako su mirisni, upotrebljavaju se u medicini.
                         
Plod je sakupljen u bogate i široke , viseće plodne gronje, to su okrugle, debele i sočne bobe sa košticom, sjajne su i crne boje, a sok je crvenocrn. Sazrijeva u kolovozu i rujnu, kada i postepeno otpada. Plodovi se također upotrebljavaju za različite svrhe: kompot, sok, slatko, pekmez, te su ljekoviti. Bazga je otporna na niske temperature.
                     Voli vlažna i humusna tla, duboka zemljišta bogata dušikom. Naći ćemo je u šikarama, živicama, na rubovima šuma, šumskim sječinama, sve do 1200 m.n.v.
                     Često se uzgaja i kao ukrasna vrsta.                    
      
SASTAV:  Pupoljci u proljeće imaju željezo, natrij, kalijev nitrat, šećer emulin, sambucin i druge još dovoljno neistražene sastojke.
                     Cvijet sadrži eterična ulja, sluzi, holin, šećer, saponine, jabučnu, valerijansku i vinsku kiselinu, glikozid sambunigrin i antocijan.
                     Bobe sadrže kiseline kao i cvijet, tanin, eterična ulja, gumu i smolu, vitamine A,B,B1,B,C,E te J vitamin. .
       BRANJE:  Za lijek se upotrebljava list, pupoljak, cvijet i kora od travnja do listopada.
 
      DJELOVANJE: Potiče izlučivanje probavnih sokova, solne kiseline i probavnih enzima. Zato se koristi kod slab problema kao posljedica slabog lučenja želučanog soka. U narodnoj medicini se koristi za sniženje povećane tjelesne temperature, slabokrvnosti i iscrpljenosti. Preporučuje se uzimati nakon kemoterapija i radioterapija.
         NEŽELJENO DJELOVANJE: Nema ih